Kako zaštititi oči od UV zračenja?

Kvalitetne naočare za sunce predstavljaju jedinu pravu zaštitu od UV zraka i zato ih nikada ne kupujte na ulici. To što imaju obojena stakla ne znači da vam pružaju dobru zaštitu.

Koliko je izlazak na sunčevu svjetlost zapravo štetan?

Sunce emituje zrake različite talasne dužine: ultravioletno zračenje, plava svetlost, kao i blještavo ili intenzivno svetlo. Ovi zraci vrlo često dovode do oštećenja očiju. Sunčeva svjetlost predstavlja vrstu energije koja se, kada je oko apsorbuje, pretvara u toplotu ili uzrokuje hemijske reakcije u tkivima oka, što može izazvati trajno oštećenje oka, ako je njegova prirodna sposobnost samozaštite nadjačana.

Ultravioletno (UV) zračenje sadrži nevidljive sunčeve zrake visoke energije koji se nalaze ispod plavog kraja vidljivog dela spektra. UVC i dijelom UVB zraci se apsorbuju u atmosferi, pa samo dvije vrste UV zraka stižu od Sunca do Zemljine površine: UVA i UVB zraci. Obe vrste zračenja mogu štetno delovati na strukture oka, pri čemu su UVB veoma štetni za oči i kožu, izazivaju opekotine i dovode do pojave karcinoma, dok su UVA manje štetni, ali posle dužeg izlaganja dovode do sličnih promena.

UV zraci imaju više energije od vidljive svetlosti, pa je i veći rizik od oštećenja oka pri njihovoj apsorpciji. Različiti djelovi oka apsorbuju različite delove spektra Sunčevog zračenja. Tako spoljašnji omotači oka, rožnjača i konjunktiva absorbuju UVB zrake, sočivo uglavnom absorbuje UVA zrake, a retina vidljivu svetlost. Zbog toga, ako su oči previše izložene UV zračenju mogu biti oštećeni prednji delovi oka, dok ako je vidljiva svetlost previše blještava, intenzivna, ili se gleda direktno u Sunce, makar i na kratko, može doći do oštećenja retine pa i trajnog gubitka vida.
Plava svijetlost pripada plavom dijelu spektra vidljive svijetlosti, nalazi se naročito u intenzivnom bljesku svijetlosti koja se reflektuje sa snijega ili vode. Postoje mišljenja da višegodišnja ekspozicija plavoj svetlosti ubrzava starenje retine i povećava rizik za nastanak slepila kod osoba preko 60 godina života.

Koja oštećenja uzrokuju UV zraci?

UV zraci mogu da dovedu do oštećenja oka pri kratkotrajnoj ili dugotrajnoj ekspoziciji. Kratkotrajna ekspozicija intenzivnom UV zračenju može uzrokovati fotokeratitis, praćen jakim bolovima i spazmom kapaka. Srećom, poput opekotina izazvanih Suncem, ovo stanje je obično privremeno i najčešće ne dovodi do trajnih oštećenja očiju. S druge strane, dugotrajno izlaganje UV zracima može imati ozbiljnije i trajne posledice u vidu pterigijuma, katarakte, makularne degeneracije, kao i karcinoma kapaka i predela oko očiju.

Rizik za nastanak oštećenja oka pod dejstvom UV zračenja povećava se sa dužim izlaganjem sunčevom zračenju, kao i boravkom na površinama koje jače reflektuju UV zračenje (sneg, voda ili pesak). Rizik je veći u podnevnim časovima, tokom leta, kao i u područjima oko ekvatora. Takođe, oštećenja su češća kod postojanja određenih oboljenja sočiva i retine (operisana katarakta, retinalna distrofija), i kod korišćenja pojedinih lekova (sulfo preparati, tetraciklini i dr.) koji povećavaju osetljivost oka na UV zračenje. Radnici koji rade na otvorenom više su izloženi štetnom delovanju UV zračenja. Najveći profesionalni rizik postoji kod građevinskih radnika, poljoprivrednika, profesionalnih vozača, pilota, čuvara na otvorenom, policajaca, moreplovaca, ribara, instruktora skijanja i dr. Pored toga osobe sa svetlijim očima imaju manje pigmenta i veća je mogućnost UV oštećenja.

Kako se zaštititi od UV zraka?

S obzirom na potencijalni rizik od oštećenja oka štetnim delovanjem Sunčevog zračenja neophodno je preduzeti potrebne mjere za zaštitu očiju. Nošenje naočara za sunce je neophodno. Uz to, potebno je nositi i šešir sa širokim obodom ili štitnik kada smo izloženi intenzivnoj, blještavoj svetlosti. Ovakav šešir blokira oko 50% UV zračenja i smanjuje UV zračenje koje može stići do oka iznad ili oko naočara. Takođe, treba koristiti naočare koje su tako dizajnirane da onemoguće prodor perifernih zraka u oko.

Uvijek kada je moguće treba smanjiti rizik, izbjegavanjem izlaganja blještavoj svetlosti, naročito ljeti između 11:00 i 16:00 kada je zračenje sunca najjače. Posebnu pažnju treba obratiti kada je oblačno, jer je i tada velika mogućnost oštećenja očiju zbog refleksije, voditi računa o upotrebi ljekova i drugim rizicima.

Kako izabrati sunčane naočare prema staklima i kategoriji zaštite?

Pravilno odabrane naočare za sunce doprinijeće zaštititi očiju od UV zraka, jake svetlosti i plave svetlosti. Treba odabrati dovoljno tamne naočare koje će obezbediti konfor, ali nikako toliko tamne da smanjuju oštrinu vida. Veoma tamna stakla ne moraju biti i dobra, ona mogu dovesti do poremećaja u percepciji boja, kao što su, recimo, svetla na semaforu, a mogu dovesti i do dilatacije zjenica što dodatno povećava količinu UV zraka koji prodiru u oko i oštećuju ga. UV zaštita nije direktno povezana sa zatamnjenjem ili bojom. Neutralna siva i braon stakla su dobar izbor i dozvoljavaju viđenje boja bez promjena. Polarizovana stakla minimiziraju bljesak, ali ne blokiraju UV zrake. Plavu svjetlost će najbolje smanjiti siva (srednje do tamna ), braon i zelena stakla. U svakom slučaju najbolji izbor boja stakla su: siva, zelena ili braon.

U mnogim zemljama proizvođači naočara pri njihovom etiketiranju prate svoje industrijske standarde, npr. u Kanadi naočare koje zadovoljavaju industrijske standarde mogu se podeliti u tri kategorije:

• Kozmetičke – imaju lako obojena sočiva i one se upotrebljavaju kada sunčeva svetlost nije veoma jaka. Blokiraju od 0-60% vidljive i UVA svetlosti i 87-95% UVB zraka. Ova sočiva nisu preporučiva za dnevnu vožnju.
• Generalne namjene – blokiraju od 60-92% vidljive svetlosti i UVA zraka i 95-99% UVB. Ova sočiva su dobra za vožnju i preporučuju se uvek kada je svetlost veoma jaka.
• Specijalne namjene – blokiraju do 97% vidljive svetlosti i 98.5% UVA zraka, minimum 99% UVB i veoma su dobra za dugo izlaganje suncu. Nisu preporučljiva za vožnju.

Idealno bi bilo da sve naočare, uključujući i one sa dioptrijom apsorbuju čitav UV spektar, jer se UV apsorbensi mogu inkorporirati u skoro sav optički materijal koji je sada u upotrebi i ne utiču na vidne funkcije. Polarizacija ili fotosenzitivno zatamnjenje su dodatne karakteristike naočara koje su korisne u određenim situacijama, ali same po sebi ne obezbijeđuju zaštitu od UV zraka.

Koje su vrste stakala za naočare i čemu služe?

U okvire možemo ugraditi različite vrste stakala, u zavisnosti od njihove namjene:

• Obična stakla smanjuju uobičajenu svetlost.
• Polarizovana stakla su namijenjena sprečavanju blještanja kao posljedice refleksije. Dobra su za vožnju i bavljenje aktivnostima na snijegu ili vodi.
• Fotohromatska (foto stakla) se menjaju u zavisnosti od intenziteta svijetla, tamnija su van prostorija, a svjetlija unutra.
• Flash, ili ogledalo stakla odbijaju sve ili neke djelove svetlosti umesto da ih absorbuju. Ova stakla su veoma osjetljiva, grebanje ih brzo ošteti.

Da li kontaktna sočiva štite od UV zraka?

Što se tiče kontaktnih sočiva i ona mogu sadržati UV-blokirajuće materijale, koji međutim apsorbuju manje od preporučenih 99-100% UV-A i UV-B zračenja. Zbog toga ih ipak treba nositi sa naočarima za sunce da bi se obezbijedila potrebna zaštita.

Odaberite naočare koje će Vam pružiti maksimalnu zaštitu!

Pretpostavlja se da će problemi vezani za UV zračenje postati sve značajniji u narednim decenijama zbog smanjenja ozonskog omotača. Zato trebamo veliku pažnju posvetiti zaštiti očiju od UV zračenja što se prvenstveno može postići pravilnim izborom naočara za sunce.

U našim optikama ćete naći naočare koje pružaju najveću zaštitu, a uz to su savršen modni dodatak! Posjetite nas u ul. Njegoševoj 16 gdje ćete naći naočare iz najnovijih kolekcija svjetskih brendova.