Blefaritis – simptomi, dijagnoza i liječenje

Blefaritis je upala ivica očnih kapaka koja može biti akutna i hronična, a uzroci su vanjski nadražaji (vjetar, prašina, dim, hladnoća, hemijska isparavanja), infektivni agensi (bakterije), alergijske reakcije i nekorigovane refrakcijske anomalije.

Simptomi i znaci blefaritisa

Simptomi obično uključuju:

• Crvenilo na ivicama kapka
• Osjećaj stranog tijela u oku
• Peckanje kapaka
• Svrab
• Pojačano lučenje suza
• Opadanje trepavica
• Crvene i suzne oči
• Osjetljivost na jako svjetlo i zadimljeni prostor
• Krastice i ranice
• Slijepljeni kapci

Svim oblicima blefaritisa su zajednički simptomi svrab i peckanje ivice kapaka i nadražaj konjunktive uz suzenje i fotofobiju.

Kod akutnog ulcerirajućeg blefaritisa u folikulima trepavica se razvijaju male pustule, koje napokon pucaju stvarajući plitke vrijedove po rubovima. Nakon odstranjenja čvrsto pričvršćenih krusta dolazi do krvarenja. Kapci se tokom spavanja sljepljuju sasušenim sekretom. Ulcerirajući blefaritis može dovesti do gubitka trepavica i ožiljkavanja kapka.

Kod akutnog neulcerirajućeg blefaritisa, ivice kapaka postaju edematozni i zacrvenjeni; trepavice mogu biti slijepljene sasušenom seroznom tekućinom.

Kod seboroičnog blefaritisa se na ivicama kapaka razvijaju masne, lako odstranjive ljuske.

Kod disfunkcije Meibomovih žlijezda pregledom se otkrivaju proširena, začepljena ušća žlijezda iz kojih se istiskuje voštani, gusti, žućkasti sadržaj.

Većina bolesnika sa seboroičnim blefaritisom i disfunkcijom Meibomovih žlijezda ima sekundarni suvi keratokonjunktivitis, koji također izaziva osjecanje stranog tijela u oku, struganje, napinjanje i zamaranje oka i zamagljenje vida kod dugotrajnog naprezanja oka.

Kako nastaje blefaritis?

Uzroci blefaritisa

Nekoliko je uzroka, a o njima zavise vrste blefaritisa i trajanje simptoma. Blefaritis najčešće uzrokuju:

1. Bakterija (obično stafilokok) – zahvata folikule trepavica i Meibomove žlijezde (maste rub vjeđe i stabiliziraju suzni film), akutni ulcerirajući blefaritis,
2. Virus (herpes simplex ili varicella zoster) – poticajni faktori su trljanje, nove kapi za oči itd., akutni neulcerirajući blefaritis,
3. Alergijska reakcija – akutni neulcerirajući blefaritis,
4. Seboroični dermatitis lica i vlasišta – na ljuskama koje se formiraju na rubu kapka često dolazi do sekundarnog naseljavanja bakterija, kronični seboroični blefaritis,
5. Disfunkcija Meibomovih žlijezda – vodi do začepljenosti izvodnih kanala žlijezda pa većina bolesnika ima pojačano hlapljenje suza koje prelazi u suhi keratokonjunktivitis (kronično, obostrano isušivanje spojnice i rožnice).

Etiologija

Blefaritis može biti akutni (ulcerirajući ili neulcerirajući) ili hronični (seboroični blefaritis ili disfunkcija Meibomovih žlijezda). Akutni ulcerirajući blefaritis je obično uzrokovan bakterijskom infekcijom (obično stafilokoknom) ivica kapka, na početku trepavica, gdje zahvata folikule trepavica i Meibomove žlijezde. Također može biti uzrokovan virusom (npr. herpes simplexom, varicella zosterom). Akutni neulcerirajući blefaritis je prouzrokovan alergijskom reakcijom koja zahvata to područje (npr. atopični blefarodermatitis, sezonski alergijski blefarokonjunktivitis, kontaktni dermatoblefarokonjunktivitis uslijed preosjetljivosti).

Kronični blefaritis je neinfektivna upala nepoznatog uzroka. Seboraični blefaritis je često povezan sa seboraičnim dermatitisom lica. Na ljuskama koje nastaju na rubu kapka često dolazi do sekundarnog naseljavanja bakterija.

Meibomove žlijezde kapka stvaraju lipide (meibum) koji stabilizuju suze stvarajući lipidni sloj na površini vodenaste sastavnice suza, smanjujući vlažnost oka. Kod disfunkcije Meibomovih žlijezda, sastav lipida je poremećen pa se izvodni kanali žlijezda i njihova ušća začepljuju čvrstim, voštanim čepovima, pa većina pacijenata ima pojačano stvaranje suza i keratokonjunktivitis. Bolest je često povezana s rozaceom i opetovanim hordeolima ili halacionima u anamnezi.

Dijagnoza i liječenje

Dijagnoza se obično postavlja pomoću neposrednog vizuelnog pregleda I anamneze, pregledom biomikroskopom, ukoliko je potrebno bris ivice kapaka, kože, nativni pregled na demodeks. Kod hroničnog blefaritisa koji ne odgovara na liječenje potrebno je učiniti biopsiju zbog isključivanja tumora kapka koji može oponašati ovu bolest.

Blefaritis se liječi antibiotskom mašću, kapima, vještačkim kapima, antivirusnim lijekovima u zavisnosti od vrste blefaritisa.

Akutni ulcerirajući blefaritis se obično liječi lokalnom primjenom antibiotika ili sistemnom primjenom antivirusnih lijekova. Akutni neulcerirajući blefaritis se ponekad liječi lokalnom primjenom kortikosteroida. Hronični blefaritis se liječi higijenom kapaka (seboroični blefaritis), toplim oblozima (disfunkcija Meibomovih žlijezda) i nadomještanjem suza (seboroični blefaritis, disfunkcija Meibomovih žlijezda).

Akutni blefaritis najčešće odgovara na liječenje ali može se ponavljati i/ili razviti u hronični blefaritis. Hronični blefaritis je po definiciji spor, recidivirajući i otporan na liječenje. Egzacerbacije su nezgodne, neugodne i estetski odbojne, ali obično ne dovode do ožiljkavanja rožnice ni do gubitka vida.

Savjeti za prevenciju i povratak blefaritisa

Najvažnije je održavanje dobre higijene očnih kapaka koja uključuje omekšavanje rubova i nakupljene masnoće toplim oblozima i masažom.

Takođe, za vrijeme liječenja nije preporučljivo nositi šminku. Zbog suznih očiju i gnojnog iscjetka nošenje kontaktnih sočiva se ne preporučuje.

Potrebno je i pripaziti na prehranu, simptome pogoršavaju soja i orašasti plodovi, a ublažavaju omega-3 masne kiseline.

Komplikacije blefaritisa

Blefaritis može dovesti do raznih stanja očiju, a neka od njih su:

• Ječmenac
• Chalazion (začepljenost lojne žlijezde),
• Hronični konjuktivitis i čir rožnice.

Akutni je blefaritis najčešće izlječiv, ali može se razviti u hronični blefaritis koji se stalno vraća i otporan je na liječenje.