jovovicb@t-com.me
✆ 069080408
Radno vrijeme:Ponedeljak-Petak 9.00h-14.00h i 17.00h-20.00h
Close
Ulica 27. Marta br. 15, 81000 Podgorica, Crna Gora
Radno vrijeme:Ponedeljak-Petak 9.00h-14.00h i 17.00h-20.00h
Katarakta

Katarakta

Kataraktom nazivamo svako zamućenje očnog sočiva.

Sočivo predstavlja dio oka koje je važno za prelamanje zraka i sastoji se od velikog broja vezivnih vlakana i vode. Sočivo nema krvnih sudova i živaca. Postepeno godinama, vezivna vlakna se sve više stapaju zbog gubitka vode. Dakle, katarakta nastaje zbog procesa starenja.

Vrste katarakte

Katarakte možemo podijeliti na stacionarne (one koje ne napreduju) i progredientne (one koje napreduju).

Stacionarne katarakte

Stacionarne katarakte su u većini slučajeva urodjene. Ove katarakte postoje pri rodjenju ili se jave u toku prvih mjeseci ili godina života. Ove vrste katarakte mogu biti nasljedjene, ali nesumnjivo je ustanovljeno da neki faktori kao što su virusi, bakterije ili jonizirajuće zračenje mogu izazvati urodjenu kataraktu ako djeluju tokom trudnoće. Rubeola, u toku prva tri do četiri mjeseca trudnoće, u velikom procentu slučajeva dovodi do urodjene katarakte i drugih poremećaja na oku, ali i na uhu i srcu. Stacionarna katarakta se takodje može javiti kod povreda.

Liječenje je operativno, i sastoji se u vadjenju zamućenog sočiva.

Progradientne katarakte

U progradientne katarakte spadaju:

1. Staračka (senilna) katarakta

2. Traumatska katarakta

3. Katarakta usljed zračenja

4. Katarakta kod dijabetesa

5. Komplikovana katarakta

 

Od svih zamućenja sočiva, koja tokom vremena napreduju, najčešća je staračka (senilna) katarakta.

Senilna katarakta se javlja najčešće kod osoba starijih od 50 godina. Zahvata po pravilu oba oka, ali bolest najčešće počinje prvo na jednom, a zatim poslije nekoliko mjeseci ili godina i na drugom oku. Učestalost staračke katarakte je u populaciji sve veća, srazmjerno produženju ljudskog vijeka. Klinička slika staračke katarakte u svom sazrijevanju prolazi kroz četiri stadijuma:

1. Početna katarakta

2. Katarakta u fazi bubrenja

3. Zrela katarakta

4. Prezrela katarakta

Traumatska katarakta nastaje pri povredama oka kada vlakna sočiva počinju da bubre, natopljena komornom tečnošću koja prodire u sočivo.

Katarakta usljed zračenja se obično javlja pod dejstvom X zraka pri rendgenskom zračenju, zatim kod djelovanja jonizujućeg zračenja (nuklearne katastrofe).

Katarakta kod dijabetičara se javlja češće kod mladjih osoba i to obostrano i brzo dodje do totalnog zamućenja. Blagovremenim odgovarajućim liječenjem dijabetesa može da se zaustavi napredovanje početnog zamućenja. Kod starijih osoba koje boluju od dijabetesa, katarakta je tri puta češća nego kod onih koji ne boluju od dijabetesa u toj životnoj dobi.

Katarakta komplikata (komplikovana katarakta) se javlja u očima oboljelim od druge, teže, očne bolesti (zapaljenje pojedinih djelova oka, ablacija retine, miopija velikog stepena) kao i drugih, težih, oboljenja organizma.

 

Simptomi katarakte

Zavisno od stadijuma katarakte, pacijent se u početku žali na smetnje vida koje nisu velike. Pacijent kao da vidi kroz maglu, vid je nejasan, potreba za stalnim mijenjanjem naočara ili sočiva, postepeni gubitak sposobnosti razlikovanja boja, duple slike na jednom ili oba oka, da bi u kasnijem stadijumu katarakte vid bio toliko oslabljen da pacijent ima samo  osjećaj za izvor svjetlosti, ali ne može da kaže odakle ta svjetlost polazi.

U samom početku se ne primjećuju bitne promjene, a u nekim slučajevima vid na blizinu se poboljšava, što je privremeno stanje zbog pojačane sposobnosti prelamanja sočiva koje se muti. S napredovanjem katarakte vid se sve više pogoršava.

Ovi simptomi mogu značiti i da imate neko drugo očno oboljenje, tako da je odlazak oftalmologu obavezan!

 

Liječenje katarakte

Liječenje je operativno, kada se umjesto zamućenog stavi vještačko sočivo. Nakon operacije, kada vještačko sočivo preuzme ulogu prelamanja svjetlosnih zraka, umjesto sopstvenog sočiva, pacijentu su potrebne samo presbiopne naočare (naočare za vid na blizinu). Takodje se može ugraditi i sočivo koje omogućava pacijentu da vidi i na blizinu i na daljinu.