Koje će boje biti oči vašeg djeteta?

Boja očiju je genetska osobina koja roditelje najviše fascinira kako se dijete razvija. Da li će oči djeteta biti crne , braon, plave, sive, zelene ili neka kombinacija boja?

Kako dijete izgleda zavisi od genetskog materijala koji svaki roditelj doprinosi. Ali geni roditelja se mogu miješati i uklopiti na različite načine . Uticaj gena roditelja nije poznat do – iznenađenje – poslije rođenja djeteta!

Kako se boja očiju razvija?

Boja očiju zavisi od količine pigmenta melanina u irisu (obojeni dio oka). Što više pigmenta se nalazi u irisu, to će oči biti tamnije. Plave, zelene i sive oči su svjetlije zbog manje količine ovog pigmenta.

Više od 50% svjetske populacije ima braon oči.

Melanin takođe štiti oči od sunca. Zbog manje količine melanina, svijetle oči su mnogo podložnije štetnim UV zracima od sunca i ekrana. Zaštita od štetnog zračenja je veoma važna, posebno za bebe i sve osobe sa svijetlim očima.

Boja očiju nastaje od tri osnovna gena, međutim, čak više od 50 gena utiče na formiranje boje očiju. Dva od ovih gena čine najčešće boje – braon, i plavu i njihove kombinacije. Treći gen se odnosi na druge boje, kao što su sive,zelene, boje lješnika i više kombinacija nisu u potpunosti istražene i objašnjive.

Nekada smo mislili da je braon boja ‘dominantna’ a plava ‘recesivna’ ali moderna nauka je pokazala da boja očiju nije uopšte tako jednostavna.

Isto tako , boja očiju ne izlazi kao spoj boja roditelja, kao i miješanja boja. Svaki roditelj ima dva para gena na svakom hromozomu. Dakle, postoji više mogućnosti , u zavisnosti od toga kako se “točak sreće” vrti. Dakle, roditelji sa braon/plavom bojom očiju, automatski ne dobijaju dijete sa braon očima.

Zelena boja očiju je najrjeđa na svijetu i ima je oko 2% svjetske populacije.

Različita boja irisa na lijevom i desnom oku

Neka djeca se rađaju sa irisom koji je drugačiji na lijevom i desnom oku . Ovo je obično uzrokovano greškom razvoja pigmenta, lokalne traume u materici ili ubrzo posle rođenja, ili benignog genetskog poremećaja. Ostali uzroci mogu biti upala, Nevus irisa i Hornerov sindrom .

Iako je veoma rijetka pojava, može se desiti da Vaše dijete ima različitu boju lijevog i desnog oka.

Rani pregled očiju je jako bitan, i važno je da se uvjerite da se ništa ozbiljno ne dešava.

Koju boju očiju će vaša beba imati?

Nasljeđivanje boje očiju je daleko komplikovanije nego što se mislilo nekad, kada su jednostavni grafikoni navodno mogli da predvide boju očiju djece na osnovu boje očiju njihovih roditelja. Tamnije boje imaju tendenciju da dominiraju, tako da braon ima tendenciju da pobijedi nad zelenom, a zelena ima tendenciju da pobijedi nad plavom, međutim sve zavisi od slučaja do slučaja.

Generalno, daleko je vjerovatnije da dva roditelja koja imaju braon oči imaju plavooko dete nego za dva plavooka roditelja da imaju dijete sa braon očima. Ovo se dešava zbog toga što manje dominantna plavooka crta može da se prenosi osobama braon očiju, dok se geni za svjetliju boju očiju ne poklope, čak i generacijama kasnije.

U slučaju dva plavooka roditelja, s druge strane, mnogo je manje vjerovatno da će imati djecu sa tamnom bojom očiju. Ovo je zato što tamna boja očiju predstavlja dominantnu genetsku osobinu, i kada je prisutna, obično se prvo javi kod roditelja, koji onda uopšte ne bi bili plavooki.

Ipak, zbog kompleksnosti genetike i načina na koji se geni prenose, sasvim je moguće da dva plavooka roditelji imaju dijete sa braon očima.

Promjene boje očiju kod beba i odraslih

Većina beba se rađa sa plavim očima koje mogu da potamne u prvih tri godine. Ova promjena boje se javlja zato što se melanin, braon pigment obično prisutan na rođenju, razvija sa godinama.

Kao što smo već naznačili, djeca mogu da imaju potpuno različitu boje očiju nego bilo koji od njihovih roditelja. Ali, ako oba roditelja imaju braon oči , vrlo je vjerovatno da će njihova deca imati braon oči .

Bebe se mogu roditi sa plavim očima, koje kasnije mijenjaju boju. Boja očiju je formirana tek u uzrastu od tri godine.

Iris je mišić koji se širi i skuplja i kontroliše veličinu zjenice. Zjenica se uvećava u okolnostima slabog osvetljenja i postaje manja u svjetlijem osvjetljenju . Zjenica se takođe smanjuje kada se fokusirate na objekat koji je blizu, npr. kada čitamo knjigu.

Kada zjenica mijenja veličinu, pigmenti u irisu se kompresuju ili razdvajaju , pomalo mijenjajući i boju očiju.

Određene emocije mogu promeniti i veličinu zenice i boju irisa . Zato neki ljudi kažu da su njihovi oči menjaju boju kada su ljuti ili zaljubljeni.

Boja očiju se takođe mož promijeniti sa godinama. Ovo se dešava u 10 do 15% populacije, uglavnom kod bijelaca (ljudi koji generalno imaju svijetlu boje očiju). Na primer , nekada braon oči mogu postati ‘hazel’ , kombinacija braon i zelene, ili oči boje lješnika postaju tamnije sa godinama.

Imajte na umu da ako se boja očiju promijeni prilično dramatično, ili ako jedno oko promeni od smeđe do zelene ili plave u braon (ovo se zove heterochromia) , važno je da obratite doktoru specijalisti . Promjena boje očiju može biti znak upozorenja pojedinih oboljenja , kao što su Fuks heterohromija, Hornerov sindrom i pigmentni glaukom.

Na kraju krajeva , ako vam se ne sviđa boju očiju koju ste naslijedili , uvijek možete koristiti kontaktna sočiva u boji. Ali zapamtite , čak i kontaktna sočiva u boji moraju biti propisana od strane doktora specijaliste oftalmologa.

Kontaktna sočiva možete pronaći u našoj optici, a detaljnije pogledajte ovdje.